mail
  • jdragisic@gmail.com
No comment
  • "čitam nedjeljni komentar koji jasno kaže, ko ne misli ovako, taj kleveće i laže"
    Johnny Štulić
Anketa
Tko lakše prođe kroz ušicu igle?



Domaće
Blog
utorak, lipanj 5, 2007



NA DANAŠNJI dan prije 40 godina je Izrael pokrenuo napad na Egipat, Siriju i Jordan, a zapanjujući uspjeh u kojemu je u šest dana utrostručio svoj teritorij dao je tom ratu naziv Šestodnevni rat. Arapi, ali i znatan i zapanjujuć dio zapadne ljevice, kao i bivših i sadašnjih "nesvrstanih", u koje se svojedobno ubrajala i Jugoslavija, u kojoj je antisemitska povijesna literatura bila dio nacionalnog folklora, obljetnice Šestodnevnog rata obilježavaju tugom koja se može usporediti samo s palestinskim obilježavanjem al-Nakhbe, "Katastrofe", odnosno dana kad je formiran Izrael.

Ono što uvelike fascinira već 40 godina je nevjerojatna količina falsificiranja činjeničnog povijesnog stanja koje je prethodilo i uvelike determiniralo događanja između 5. i 11. lipnja 1967., falsificiranja koje je dobilo frapantne razmjere prilagođavanja povijesti ideološkoj matrici. Dok je s jedne strane sasvim razumljivo kako i zašto između izraelske i arapske strane nastaju prijepori u povijesnom tumačenju rata iz '67., manje je razumljivo, iako "historijsko-materijalističkim" interpretacijama donekle objašnjivo, flagrantno obmanjivanje javnosti oko tog pitanja na zapadu, a posebno među bivšim i sadašnjim nesvrstanima. To obmanjivanje i dan danas ima drastične posljedice ne samo na razmjer političke djelatnosti međunarodnih aktera, nego i na opću popularnu percepciju, tj. iskrivljenu percepciju, Bliskog istoka kao jedne kompleksne cjeline koja se ne da objasniti ni ideološkim, ni historijsko-materijalističkim prilagođavanjima povijesti.

 Takvo silovanje prilično je jasno vidljivo u Hrvatskoj, u kojoj je nasljeđe istog nesvrstanog, "historijsko-materijalističkog" poimanja povijesti kao ideološkog prilagođavanja činjenica soc-realističkoj fikciji i generalno determiniralo fundamentalno pogrešan pogled na događanja u svijetu, a Šestodnevni rat tu nije nikakva iznimka. Praktički sva literatura koja je na domaćem jeziku dostupna oko Šestodnevnog rata daje jednu sliku koja se sa činjenicama jednostavno ne podudara. Konsenzus takve povijesti, svejedno da li prešutan ili javno obznanjen, je da je Šestodnevni rat izraelski plan za okupacijom susjednog teritorija, ponajviše istočnog Jeruzalema, Pojasa Gaze, Zapadne obale i Golanske visoravni, odnosno ispunjenje dijela cionističkog za židovskom državom od Nila do Eufrata.

Na toj interpretaciji automatski pada cijeli daljnji koncept shvaćanja, a nakon toga i bilo kakve realne kritike Izraela kao vjerojatno najbitnijeg aktera bliskoistočne krize, koja traje već više od pola stoljeća. Uniformno tumačenje tog rata kao Vrhovnog plana analogno tome stvara matricu po kojoj se sve daljnje dileme oko u ratu okupiranih područja rješavaju pribjegavanjem ideji nastavka istog Plana.

Jedan novinski komentar jednostavno ne pruža mogućnost ulaska u opsežnu materiju povijesnog materijala i analiziranje spornih točaka, jer za to jednostavno nema mjesta. To mjesto pružale bi knjige. Kondicional je ovdje iskorišten namjerno, budući da je pružanje takvog prostora u našem povijesnom okruženju fikcija. Dok čak i zapadni apologeti terorizma, od Noama Chomskog, preko neohistoričara, do Amnesty Internationala, daju prostora drugoj strani tumačenja, pa izvlače svoje zaključke s kojima su i počeli interpretaciju, hrvatski (a prije njega jugoslavenski) povijesni prostor zapravo nikad nije ni natuknuo da je Izrael ušao u Šestodnevni rat zato što su Arapi najavljivali potpuno uništenje Izraela i natapanje palestinskog tla krvlju, niti da su prijepori koji su nastali nakon izraelske okupacije arapskih teritorija krivica ideologije "moćne plime koja će Židove baciti u more", a ne cionista.

Foto:AFP


jovandragisic @ 13:43 |Komentiraj | Komentari: 25 | Prikaži komentare
De bello blogico
  • Izdajnik, dezerter, križar, strani plaćenik, judeomason, petokolonaš, kokošar, čunjokradica, forokradica
Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Strano
Brojač posjeta
89161
Index.hr
Nema zapisa.